- Detalji
- Napisao/la Nebeski Dar
LABRADORIT - Labradorite
grupa: silikati – tektosilikati
podgrupa: feldspat – plagioklas
kristalni sustav: triklinski
kemijski sastav: NaAlSi3O8 – CaAl2Si2O8
tvrdoća: 6 – 6,5
boja: plava, zelena, zlatna, brončana, ljubičasta, bijela
Lijepi labradorit
Labradorit je vrsta feldspata, plagioklas feldspat, a naziv je dobio nakon što je prvi puta otkriven blizu sadašnjeg grada Nain na Labradoru.
Formirao se duboko u kori zemlje, fascinantan je, a njegova se ljepota i svjetlucavi aranžman boja može lako previdjeti ako se ne pogleda kako treba.
Često jednoličan, tamnog izgleda i neugledan na prvi pogled (posebno kada je suh i nepoliran), ali kada se pogleda iz pravoga kuta, dolaze do izražaja slikovite svjetlosne refleksije - poznati schiller efekt - u igri svjetla mogu se primjetiti brazde na površini i kriškasti dijelovi, blještanje metalno plave, zelene, zlatne i brončane boje.
Poznati draguljar s Labradora opisao ga je ovako:
"...raskošno plav i brončano blještavi feldspat, prelijeva se na sunčevom svjetlu kao pero pauna; njegove boje su jedinstvene i prekrasne... Svaki puta kada ga pogledate iz drugog kuta, vidjet ćete nove veličanstvene, blještave i krasne boje."
Izraz za refleksije blještavih boja labradorita je „schiller“ efekt, definiran kao "prelijevanje duginih boja u kamenu uzrokovano rastom dvaju različitih vrsta feldspata, s drugačijim indeksima loma svjetlosti".
Stapanjem i razdvajanjem elemenata natrija, aluminija, silicija i kalcija tijekom hlađenja u labradoritu nastaju tanki slojevi. Kada svjetlost padne na površinu labradorita, ona se zaglavi među slojevima, odbijajući se od jednog do drugog sloja. Valna duljina svjetlosti koja izađe iz labradorita je manja od one koja je u njega ušla. Debljina slojeva određuje koju ćemo boju vidjeti na kraju u refleksiji labradorita. Često se događa da se, zbog različitog položaja kristalnih slojeva, prelijevanje duginih boja ne vidi cijelom površinom kamena. Kada pogledate iz određenog kuta, na površini se vide sjajne refleksije boja, a kada taj kut promijenite, na istoj površini sjaj nestaje i pojavljuje se tamo gdje ga prethodno nije bilo.
Boje labradorita također su uspoređivane s nježnim krilima tropskog leptira.
Drugi poznati članovi feldspat obitelji su: amazonit, mjesečev kamen i sunčev kamen (također znan i kao "aventurin feldspat“).
Labradorit se prvotno najviše iskapao u današnjem Labradoru, a dosta se koristio u arhitekturi za ukrašavanje sučelja, ukrasne ploče i pločice. Danas labradorit vrhunske kvalitete za nakit dolazi uglavnom s Madagaskara, a poznat je još pod nazivom „madagaskarski spektrolit“.
Spektakularni spektrolit
Labradorit s raskošnom igrom boja poznat je još i po nazivu spektrolit, visoko kvalitetan i cijenjen poput dragulja. Različiti naziv za isti kamen krenuo je iz Finske i njihovog uvjerenja da njihov labradorit ima širi raspon boja od labradorita s Labradora, prikazujući intenzivnu bakrenu, crvenu, narančastu, sjajnu žutu, blještavu plavu i zelenu.
Finski rudnik spektrolita smješten je 65 stupnjeva sjeverno od ekvatora (oko 10 stupnjeva sjevernije od rudnika u Labradoru) i aktivnosti su mu ograničene na samo tri mjeseca u godini, jer jedino tada zemlja nije smrznuta. Razlika između spektrolita i labradorita je samo u rasponu boja i intenzitetu: spektrolit ima jače, punije boje na tamnoj pozadini, dok labradorit ima nježnije boje na svjetlijoj pozadini. Je li spektrolit uistinu kvalitetniji od labradorita? Izgledom mogu biti gotovo identični, ali izgleda da je Finska odradila samo bolji posao marketinga i diferenciranja svog poludragulja.
Otkriće labradorita
Prve opise labradorita dali su moravski misionari djelujući među Inuitima u kasnom XVlll. stoljeću, labradorit je bio otkriven u obliku velikih oblutaka na otoku Paul, jednom od mnogih otočića obale Labradora blizu Naina. (Danas je otok Paul najvažnije lovno područje za Inuite koji žive na prostoru Naina.) Moravski misionari vidjeli su potencijal u sjajno obojanim lokalnim stijenama, a 1771. god. predstavili su ga Europi, poslali su primjerke labradorita i geološke informacije svom tajniku u London.
Tek su se sredinom XVlll. st. feldspati i srodni minerali neodređeno spominjali u minerološkim knjigama.
Prvi ih je spominjao u svom poznatom radu "Minerologija", napisanom 1753., švedski kemičar, farmaceut i metalurg, Johann Gottschalk Wallerius (1709-1785).
Moravski misionari
1727. god. Moravci, izvorno iz Moravske iz koje su pobjegli u rimokatoličkim progonima, pokrenuli su prvo misionarstvo protestantske crkve u povijesti, putujući prema Karibima i sjevernoj Americi donijeli su obrazovanje i religiju ljudima "divljih i nepoznatih zemalja".
Misionari su pokušali utemeljiti zajednicu na Labradoru 1752., smatrali su ga privlačnim zbog sporazuma u britanskim kolonijama koji bi mogao olakšati pretrpanost u Europskim zajednicama iz kojih su ranije pobjegli. Lord Halifax, ministar za kolonije, već je pozvao Moravce da dođu u Novu Škotsku koju su utemeljili Britanaci 1749. kao pomorsku i vojnu bazu.
Poseban spis britanskog parlamenta 1749. prepoznao je Moravce kao "drevnu episkopsu crkvu", te priliku za otvaranje vrata istraživanju i misiji u Novom Svijetu, gdje bi se ujedinile želje Britanaca za kolonijama i želje Moravaca za utemeljenje misije. Prva u lancu misijskih postaja bilo je utemeljenje misije u Nainu. Pomažući Inuite duž udaljene sjeverne obale Labradora između 1771. i 1960. Moravci su otvorili ukupno devet misijskih postaja.
Dvojica Moravaca, Hopedal i Hebron, preživjeli su izazove labradorske surove obalne klime, slične arktičkoj klimi, i po njima su dva povijesna kanadska mjesta dobila ime.
Vatrena stijena
Inuiti su dugo pripisivali mistične kvalitete labradoritu zbog njegove privlačne igre raskošnih boja. Zvali su ga "vatrena stijena". Upotrebljavali su prah labradorita kao čarobni napitak u liječenju bolesti.
Aurora borealis u kamenu
Jedna priča kaže da je nomadski inuitski ratnik pronašao Sjevernu svjetlost zarobljenu u stijenama duž obale Labradora. Jednim moćnim udarcem koplja oslobodio je većinu svjetlosti koja se danas može vidjeti noću na sjevernom nebu. Međutim, dio svjetlosti je ostao zarobljen u kamenju.
Druga priča kaže da su sve zvijezde na nebu jednom živjele na zemlji i nastanile se u kamenju. "Moćno biće" smrvilo je kamenje ogromnim čekićem, a oslobođene zvijezde poletjele su na nebo. Ipak ih je nekoliko ostalo u kamenju i mogu se vidjeti kao blještave boje u labradoritu.
Mistični donositelj svjetlosti
Labradorit predstavlja "hram zvijezda", donosi jasnoću misli kao i mudrost drugih svjetova i svemira.
Labradorit je mistični zaštitnik i donositelj svjetlosti koji podiže svijest. Izvrstan je za terapeute i sve koji rade s ljudima jer stvara zaštitni štit i spriječava prodor negativne energije. Stimulira intuiciju i daje osjećaj za „pravi trenutak“. Jača vjeru u sebe i povjerenje u najvišu svijest. Uklanja projekcije drugih ljudi, uključujući i misaone forme koje su se zakvačile na auri.
Labradorit smiruje previše aktivan um, budi maštu i spremnost za nove ideje. Odlično razgrađuje iluziju sežući do korijena problema, pokazujući pravu namjeru iza misli i djela. Koristan je pratitelj kroz promjene, jer daje snagu i istrajnost. Labradorit pozitivno djeluje kod bolesti očiju i mozga. Otpušta stres i regulira metabolizam. Liječi prehladu, reumatizam, usklađuje hormone, otpušta menstrualnu napetost, snižava krvni tlak.
Povećava: sposobnost viđenja aure, kreativnost, profesionalnost, koncentraciju, intuiciju, intelekt, pronicljivost, pamćenje, noćni vid, originalne ideje, psihičku mudrost i sposobnost, ustrajnost, psihičku snagu, strpljenje, fizičku aktivnost, racionalno razmišljanje, samosvjesnost, duhovnost, samopoštovanje, rješavanje problema, mudrost drugih svjetova.
Labradorit možete kupiti u našem WebShop-u Kliknite link
